Karotidna bolest

Karotidna bolest

Karotidna bolest

Karotidna bolest predstavlja dugotrajan i podmukao proces koji traje godinama pre nego što dođe do ispoljavanja kliničkih simptoma, podrazumeva stenotične lezije na karotidnoj bifurkaciji i/ili unutrašnjoj karotidnoj arteriji kod bolesnika koji je bez simptoma moždane ishemije.

Ateroskleroza

Ateroskleroza je najčešci i najvažniji uzrok oboljenja kardiovaskularnog sistema,radi se o zadebljanju arteriskog zida koji prominira u lumen ispunjeno žutim kašastim sadržajem.

Ateroskleroza je progresivna,višefaktorska,hronična,zapaljenjska bolest, kod koje postoji poremećaj vaskularnog,imunskog i metaboličkog sistema. Ovaj proces se karakteriše stvaranjem ograničenih zadebljanja (plakova) u zidu arterijskog krvnog suda.Plakovi se sastoje iz masti (lipida,holesterola),vezivnog tkiva i kalcijuma.Manifestuje se kroz tri stadijuma: u početnoj leziji formiraju se zone lipidnih depozita, koji se vide kao «masne pruge», to su nakupljene makrofage ispunjene lipidima u zidu krvnog suda. Proces taloženja se nastavlja i formiraju se «plakovi».Ovi fibrozni plakovi su čvrsti, ovalnog,kupastog oblika prominiraju u lumen arterije prekriveni fibromuskularnom kapom.Zrela lezija  progredira do stadijuma sa fibroznom kapom na kojoj se uočavaju ulceracije,ove lezije mogu lako da rupturiraju i dovedu do stvaranja tromboze i tromboembolizacije sa nastankom kliničkih manifestacija  kao što su : koronarna bolest,TIA, moždani udar.Suženje lumena krvnog suda može dovesti do potpune opstrukcije <okluzije>, što za posledicu ima prestanak cirkulacije i pojavu ishemije.

Glavne arterije koje dopremaju krv i ishranjuju mozak su karotidne i vertebralne arterije.

Zajednička karotidna arterija (a.carotis comunis) je paran krvni sud na desnoj strani nastaje iz brahiocefaličnog stabla, na levoj se odvaja direktno iz luka aorte.Ova arterija se pruža naviše kroz prednjebočnu stranu vrata i u visini gornjeg dela grkljana račva se u dve završne grane, spoljašnju i unutrašnju kartoidnu arteriju.Unutrašnja kartoidna arterija(a.carotis interna) se pruža naviše kroz prednji deo vrata, bočno od ždrela, sve do baze lobanje,gde prolazi kroz karotidni kanal na slepoočnoj kosti i ulazi u srednju lobanjsku jamu, na bazi mozga ona daje dve završne grane, prednju i srednju moždanu arteriju. Unutrašnja karotidna arterija je ključni krvni sud koji ulazi u lobanju i daljim grananjem daje krvne sudove, koji ishranjuju moždano tkivo.Spoljasnja karotidna arterija snabdeva krvlju strukture lica,glave.Promene u vidu aterosklerotskog plaka  najpre započinju na karotidnoj račvi a.carotis comunis gde je proces uvek najizraženiji. Karotidna okluzivna bolest je dugotrajan i progresivan proces bez simptoma, dok aterosklerotski plak ne opstruira 50-70% lumena krvnog suda.Prvi simptomi bolesti u vidu osećaja nesabilnosti,vrtoglavice,zujanje u ušima,osećaj propadanja nastaju kao posledica smanjenog dopremanja kiseonika krvlju do tkiva.

Tranzitorni ishemijski atak (TIA)

Tranzitorni ishemijski atak (TIA) je kratka epizoda neurološke disfunkcije koja traje nekoliko minuta ,maksimum do jednog sata. Prouzrokovana je kratkotrajnim nedovoljnim snadbevanjem kiseonikom i glukozom pojedinih delova mozga i/ili mrežnjače oka. Može da se manifestuje istim simptomima kao i pravi moždani udar, s tim da je za tranzitorni ishemijski atak karakteristično i naglo smanjenje vidne oštrine.Simptomi najave moždanog udara ispoljavaju se u vidu prolaznih neuroloških poremećaja koji traju kratko, a zatim se spontano i u potpunosti povlače.

Smetnje se ogledaju u prolaznoj slabosti funkcija jedne strane tela, noge i ruke.Poremecaj senzibiliteta na jednom ili oba extremiteta.Može doći do osecaja trnjenja, oduzetosti, smetnji u koordinaciji pokreta i hoda, nespretnost u trajanju od par minuta.Ove simptome prati i poremećaj govora koji nije moguć ili je nejasan, poremećaj vida na jednom oku, kada dolazi do sužavanja vidnog polja ili do potpunog zamračenja(traje kraće od 10 min.).Psihički ispadi,odnosno poremećaji svesti takođe prate ovo stanje. Iznenadna pojava vrtoglavice praćene nagonom za povraćanjem, kao i glavobolje u potiljačnom delu, su deo lepeze simptoma.

Faktori rizika za nastanak aterosklerotskog plaka su:

  1. Povišeni nivo holesterola i triglicerida u krvi
  2. Visoki krvni pritisak
  3. Duvanski dim
  4. Dijabetes
  5. Gojaznost
  6. Stres
  7. Smanjena fizička aktivnost
  8. Pozitivna porodična anamneza
  9. Prekomeran unos alkohola (dozvoljena je jedna čaša vina od  1dl dnevno)

Karotidna bolest i njeno lečenje se u savremenoj medicini bazira na blagovremenom dijagnostikovanju.Color duplex scanning arterija daje tačan uvid u morfologiju i funkciju kartidnih arterija. Potpuno bezbedan,neinvazivan i bezbolan način dijagnostikovanja karotidne bolesti je Color Doppler sonografija.To je ultrazvucna metoda koja omogućava vizuelizaciju karotidnih arterija i njenih grana,radi na principu dopplerovog efekta. Daje prikaz plakova,omogućava da se izmeri veličina plaka ,procenat suženja krvnog suda, gradja površine plaka i istovremeno daje podatke o brzinama protoka ,hemodinamici krvnog suda. Invazivna dijagnostička metoda je  angiografija i danas u nekim centrima predstavlja “zlatni standard” za dijagnostiku karotidne bolesti.Metoda pored  prednosti nosi  i rizike (hematom na mestu punkcije,nastanak pseudoaneurizme, alergija na kontrast, CVI tokom procedure). Kompjuterizovana tomografija (CT) i nuklearna magnetna rezonanca mozga pružaju mogućnost da isključimo druge intrakranijalne bolesti koje bi mogle biti uzrok neuroloških problema.

Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umeren, zdrav stil života

  • Redovno kontrolisanje, merenje krvnog pritiska, odrzavanje u granicnim vrednostima (<140/90 mm Hg, ili <130/80 mm Hg kod dijabetičara) izmenom načina života ili putem lekova.
  • Redovna kontrola glikemije kod dijabetičara.
  • Dijtalni režim ishrane u prva tri meseca kod osoba sa povišenim vrednostima lipida, kasnije ukoliko su vrednosti holesterola i triglicerida i dalje povišne ,preporučuju se lekovi za sniženje holesterola (statini) kod osoba pod visokim rizikom za pojavu ateroskleroze.
  • Prekinuti sa pušenjem cigareta.
  • Obustaviti  uzimanje ili smanjiti na minimalne količine upotrebu alkohola.
  • Savetuje se redovna fizička aktivnost (brze šetnje, vožnja bicikla, plivanje).
  • Osobe sa povećanim telesnim indeksom (body mass index) treba da smanje telesnu težinu.
  • Savetuje se dijetalna ishrana sa malo soli, bogata nezasićenim mastima, omega 3 masnim kiselinama, voćem i povrćem, plavom morskom ribom, vlaknima.
  • Primena Aspirina 100mg dnevno smanjuje mogućnost agregacije trombocita.
  • Pimena antioksidanata vitamina C i E – smanjuje mogućnost oksidacije LDL holesterola.

dr Jelena Nikolić
Dom zdravlja „Vizim“

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email